Samo metar i pol, najviše dva, dijelila su u srijedu potpisnika ovih redaka od bogatstva teškog 500 milijuna eura. Bliski susret s perverznim obiljem nije se dogodio ni na Djevičanskim otocima, niti u klubu u Slovenskoj 9, nego na olupini od maksimirske tribine, i to zahvaljujući preciznim napucima epidemiologa koji su umjesto na klupu francuske pričuvne igrače rasporedili u susjedstvo hrvatskih novinara. Tako je u boksu, odmah s druge strane ograde, nadohvat ruke sjedio Ben Yedder, kraj njega Coman, red iznad njih došaptavali su se Pavard i Giroud, dok je iz prvog reda očima Bambija strašni stadion gledao 17-godišnji Camavinga.
Stalna dekoncentracija
Ovom pričuvnom klupom od zlata iz sredine lože upravljao je, naravno, Paul Pogba. On je gazda svlačionice, igrač od 100 milijuna eura koji je iz Juventusa u svijet ponio nadimak La Pioche. Kada zamahne kako zna, Pogba vas pogodi poput pijuka ili krampa, a kako to udara La Pioche obrana hrvatske reprezentacije osjetila je u 79. minuti kada je ubojitim dijagonalnim dodavanjem kao krampom raskolio njezinu desnu stranu. Sekundu poslije utrčali Digne je iz prve ubacio u peterac, dvije sekunde poslije Mbappé je ‘vatrene’ poslao na centar.
Nije drama dobiti dva gola, niti je tragedija inkasirati četvorku protiv svjetskog prvaka čiji roster prema Transfermarktu vrijedi gotovo 1,2 milijarde eura, ali zabrinjava nepodnošljiva lakoća kojom i inače kapitulira obrana Hrvatske u Dalićevu mandatu nakon Svjetskog prvenstva. Prvi gol u srijedu stigao je kao kazna poslije trapave Vidine reakcije, drugi kao mat u tri poteza, preslikan s trening-utakmice u kojoj muškarci preslušavaju nedorasle dječake.
Premda su ‘vatreni’ u tri listopadske utakmice generalno popravili mizeran rujanski dojam i vratili ‘feel good faktor’ nogometnoj publici, ne treba skrivati istinu da je momčad previše ranjiva da bi na velikom natjecanju računala na ozbiljan rezultat. U 21 utakmici od Rusije do danas samo triput je kraj meča dočekala nedirnute mreže, a na tom putu primila je čak 34 gola.
Izbornik je utakmicu s Francuskom odjavio upozorenjem kandidatima: paket-aranžmanom od tri utakmice u studenome zatvara se audicija. Tko prođe, u ožujku nastavlja kvalifikacije za SP 2022. te kandidira za završnicu Eura. Ostali će se strpjeti godinu ili više dana jer Dalić više nema vremena ni mjesta za eksperimente.
Dvogodišnja inventura pokazuje da je od Fara u jesen 2018. do danas Dalić na pet pozicija u obrani izvrtio jednu manju satniju, čak šesnaestoricu igrača, među njima trojicu vratara. Prvi meč nakon SP-a započeo je s Lovrom Kalinićem na golu, s Domagojem Vidom i Matejom Mitrovićem na stoperskim mjestima te Šimom Vrsaljkom i Bornom Barišićem kao bekovima. Na startu ove potrage izbornik je vjerovao i Antoniju Miliću od kojeg je u međuvremenu dignuo ruke te Tinu Jedvaju od kojeg polako odustaje nakon što je 24-godišnjak (sa 26 nastupa za A reprezentaciju) na startu nove bundesligaške kampanje zapeo na marginama momčadi Bayera iz Leverkusena.
Potraga za bekom
Dok se igrao epruvetama i retortama Zlatko Dalić je znao doći do zanimljivih rezultata. Najbolju utakmicu u postruskoj fazi ‘vatreni‘ su tako odigrali protiv Slovačke u Trnavi (4-0), gdje je desnog beka igrao Karlo Bartolec, nogometaš kojem će kasnije ‘senatori‘ spustiti palac dolje sugerirajući izborniku da ipak nije klasa za nacionalnu momčad. Potraga za zamjenskim desnim bekom na koncu se završila ulaskom Filipa Uremovića u momčad, ali unatoč solidnom dojmu u prvim nastupima daleko smo od toga da je Uremović zacementirao mjesto u momčadi.
Liderstvo i sinkronizacija
Uslijed lošije Vidine forme jednako prevrtljiva utakmica vodi se za jedan stoperski dres, jer mjesto napadaju i Duje Ćaleta-Car, oporavljeni Dino Perić, te Marin Pongračić i Boško Šutalo koji donose izvrsne klupske recenzije iz jakih liga. Najmanje problema izbornik Zlatko Dalić će imati na lijevom boku gdje se osigurao lijepim zalihama (Barišić, Bradarić, Melnjak). No, kada zaokruži roster, svejedno će mu nedostajati liderstva, sinkronizacije, a možda i posebno dizajniranog treninga za defenzivce.
"Gledali smo taj dosadni video valjda 500 puta", priznao je jednom zgodom Jürgen Klopp da je filozofiju treninga jednostavno ‘ukrao‘ Arrigu Sacchiju. "Video u kojem se Maldini, Baresi i Albertini snalaze samo pomoću štapova, bez korištenja lopte. Prije toga sam mislio da se od bolje momčadi mora izgubiti, a nakon toga shvatio da taktikom možeš razoružati jaču momčad..."