Armand Duplantis je preskočio 6.25, 10 centimetara više od legendarnog Sergeja Bubke, a tek mu je 25 godina

Oni koji malo duže i bolje pamte - reći ćemo to na malo obzirniji način prema onima koji su malo stariji - sjetit će se sada već davnih vremena 1980.-ih i 1990-ih kad je svjetskim skokom s motkom dominirao i harao veliki ukrajinski atletičar Sergei Bubka.

Osvojio je Bubka šest uzastopnih naslova na svjetskih prvenstavima, od Helsinkija 1983. preko Rima 1987., Tokija 1991., Stuttgarta 1993., Göteborga 1995. do Atene 1997.; uzeo je zlato na na Olimpijskim igrama 1988. u Seoulu. Prvi je motkaš koji je preskočio čarobnu granicu od šest metara, koja je godinama odolijevala napretku, a koji je odradio baš u Parizu gdje se trenutačno odvijaju atletska natjecanja na Igrama. Nakon što je to prvi put uradio 1983. u Rimu preskočivši visinu 5.85 otevši svjetski rekord Francuzu Thierryju Vigneronu, legendarni je Ukrajinac otad ukupno 35 puta postavljao novu najbolju visinu. Čak je 18 puta podizao preskočenu letvicu u dvorani, a 17 je to puta činio na otvorenom. Skočivši spomenutih 5.85, Bubka je preko 5.88 digao granicu do 5.90 kad mu je Vigneron s 5.91 nakratko ukrao primat.

No, nakon toga je Ukrajinac najprije vratio svoje ime uz rekord u motki, a zatim je godinama centimetar po centimetar dizao najbolju visinu do 5.14 što je ostvario 1994. u talijanskom Sestriereu. Nikad nitko kao Bubka, bio je uvjeren atletski svijet, no zatim su došla nova vremena. Francuzu Renaudu Lavillenieu trebalo je punih 20 godina da sruši Bubkinu visinu i on je to učinio 2014. upravo u Bubkinom Donjecku preskočivši visinu 6.16. No, tada se "rodio" Armand Gustav Duplantis, američko-švedski atletičar koji je postao isto ono što je svojevremeno bio Bubka. Doslovno nedodirljiv za konkurente.

Armand Duplantis

ANDREJ ISAKOVIC Afp

Čekalo se na novu najbolju visinu punih šest godina, a Duplantis se uz novo najbolje svjetsko vrijeme prvi put fotografirao u poljskom Toruńu 8. veljače 2020. kad je za jedan centimetar nadmašio Lavilleniea. Otad je to činio još osam puta - u Glasgowu, dvaput u Beogradu, Eugeneu, Clermont-Ferrandu, ponovno Eugeneu, u kineskom Xiamenu te sada na Igrama u Parizu. Svaki je put dizao visinu za po jedan centimetar i sada se s pravom poslavlja pitanje - gdje su njegove granice.

S obzirom da je drugoplasiranog na Igrama, Amerikanca Sama Kendricksa, u Parizu nadvisio za punih 30 centimetara, postavivši novu najbolju visinu u povijesti 6.25, konkurenti mu neće biti pogonska snaga. Granicu do koje će jednog dana konačno doći, sam će odrađivati u borbi sa samim sobom. S obzirom da će krajem godine napuniti tek 25 godina, samo mu je nebo granica i sasvim je sigurno da će letjeti još puno, puno više. U Parizu je obranio olimpijsko zlato iz Tokija te je po tome već nadvisio velikog Bubku. S pravom se pitamo koliku će visinu napadati u Los Angelesu 2028. kad bude uzimao svoje treće olimpijsko zlato...