Točno sto godina nakon što je Pariz posljednji put ugostio Olimpijske igre, plamen najznačajnije sportske manifestacije na planetu u narednim će danima (zaključno s 8. kolovoza) ponovno obasjavati francusku prijestolnicu i čuvenoj sintagmi Grad Svjetlosti udahnuti novo, monumentalno, značenje. Osim činjenice da će Pariz, nakon Londona, postati tek drugi grad koji je tri puta ugostio Igre, odnosno prvi koji je ceremoniju otvaranja izmjestio izvan stadiona (na rijeku Seine), posebnost ovogodišnjeg natjecanja bit će i veličanstvene pozornice na kojima će najbolji sportaši svijeta - uključujući i naše olimpijce - predstavljati svoje države, odmjeravati snage, pomicati granice i boriti se za sportsku besmrtnost.
Za razliku od nekih prijašnjih domaćina, Francuzi nisu u tolikoj mjeri gradili potpuno novu infrastrukturu za održavanje natjecanja, nego su se dobrim dijelom oslonili na postojeće građevine, a istodobno i maksimalno iskoristili povijesno-turistički potencijal svoje metropole te, uz infrastrukturalna ulaganja od 3,2 milijarde eura (prema procjeni WalletHuba), uprizorili borilišta na kojima će se, osim samih sportaša, susretati duhovi minulog i modernog vremena. Potaknuti time, u nastavku teksta vodimo vas na mali izlet kroz najznačajnije i najatraktivnije arene pariških Igara.
Stade de France
Kultni stadion, najveći u Francuskoj, sagrađen je za potrebe Svjetskog nogometnog prvenstva 1998. uz kapacitet od 80.000 sjedećih mjesta i troškove u visini 290 milijuna eura. Prilikom njegova službenog otvorenja 28. siječnja 1998. legendarni Zinédine Zidane zabio je gol za pobjedu Francuza u prijateljskoj utakmici sa Španjolskom (1-0), a onda, pola godine kasnije, na istom travnjaku još dva puta zatresao mrežu u finalu Mundijala protiv Brazila (3-0) i odveo "tricolore" na vrh svijeta. Na Stade de Franceu igrale su se i utakmice Europskog prvenstva 2016. te su održana tri finala Lige prvaka (2000., 2006. i 2022.), kao što su i nastupali brojne svjetske glazbene zvijezde poput Rolling Stonesa, Brucea Springsteena, Madonne, Rihanne, Eminema i Beyoncé, a ovih će dana, s novodizajniranom ljubičastom atletskom stazom, nositi ruho središnjeg olimpijskog stadiona i ugostiti natjecanja u atletici i ragbiju.
Centar za vodene sportove
U Saint Denisu, na 1,8 kilometra zračne udaljenost od Stade de Francea, nalazi se i Aquatics Centre. Kompleks u čiju je gradnju utrošeno 188 milijuna eura sastoji se od četiri bazena iznad kojih je impresivan zakrivljeni krov sa solarnim kolektorima, što ga čini jednom od najvećih francuskih urbanih solarnih farmi. Tijekom Igara u Parizu ovaj će objekt biti rezerviran za natjecanja u umjetničkom plivanju, skokovima u vodu i vaterpolu, a nadmetanja će s tribina moći gledati 5000 gledatelja.
Stade Roland Garros
Nakon All England Cluba u Londonu 1908. i 2012, kompleks Roland Garros preuzet će ulogu tek drugog Grand Slam stadiona u povijesti na kojem će se igrati olimpijski tenis, i to prvi put na zemljanoj podlozi od Igara u Barceloni 1992. godine. Tenisači i tenisačice sučeljavat će se na 18 terena, a središnje mjesto predstavljat će teren Philippe-Chatrier, nadograđen pomičnim krovom, na kojem će se odigravati ključni mečevi i finala, ali i na kojem će biti uprizorene završnice boksačkih natjecanja. Preliminarna runda boksačkih turnira, kao i dio natjecanja u mačevanju i modernom petoboju, održat će se, pak, u devet dvorana izložbenog centra Villepinte, koji je za potrebe Igara transformiran u North Paris Arenu.
Stadion pod Eiffelovim tornjem
Francuski pristup kreiranju pozornica za Olimpijske igre vjerojatno najbolje oslikava izgradnja privremenog otvorenog stadiona s 12.000 sjedala u podnožju najpoznatije pariške znamenitosti, Eiffelova tornja, a na kojem će se, u gotovo magičnom okruženju, održavati natjecanje u odbojci na pijesku. Između Eiffelova tornja na sjeverozapadu i École Militaire (Vojne škole) na jugoistoku, nadalje, nalazi se Champ de Mars, najveća javna zelena površina u Parizu koja je u 18. stoljeću služila kao vojni poligon za kadete, a sada će u njezinoj neposrednoj blizini, unutar Champ de Mars Arene (redizajnirani Grand Palais Éphémère) svoje sposobnosti i vještine demonstrirati judoke i hrvači.
Esplanade des Invalides
Povijest, kultura i sport bit će spojeni i u vrtu jedne od najimpozantnijih pariških građevina, Hôtel des Invalidesa, muzeja francuske vojne povijesti, u kojem se nalazi i posljednje počivalište Napoleona Bonapartea. Nakon što su po njima hodali brojni naraštaji političara i istaknutih vojnih lica, na travnjacima Les Invalidesa sada će se održavati streličarska natjecanja, baš kao što je to bio slučaj i 1900. godine.
Vrt dvorca Versailles
Osim streličarstva, konjički će se sport također vratiti istom krajoliku u kojem je bio uprizoren i na prvim Igrama održanim u Parizu, odnosno drugima ikada nakon Atene 1896. U vrtu raskošnog dvorca Versailles, nekadašnje rezidencije francuske kraljevske obitelji (od 1979. uvrštene na popis Unescove svjetske kulturne baštine), naime, održavat će se natjecanja u dresurnom i preponskom jahanju. Dvorac Versailles ugostit će, pored konjičkog sporta, i dio natjecanja u modernom petoboju.
Most Aleksandra III.
Širok 45, dugačak 107 metara i omeđen s četiri stupa na kojima stoje impresivne zlatno-brončane statue (koje simboliziraju francuski napredak u industriji, trgovini, znanosti i umjetnosti), Most Aleksandra III., smješten između dviju obala rijeke Seine, bit će sastavni dio pozornice za natjecanja u plivačkom maratonu, triatlonu i biciklističkim utrkama na kronometar. Valja spomenuti i da su francuske vlasti u proteklom desetljeću utrošile 1,4 milijarde eura pokušavajući očistiti rijeku unapređenjem pariškog kanalizacijskog sustava, odnosno izgradnjom novih postrojenja za obradu i skladištenje vode, a što je, iako ne ulazi u ukupni proračun od 8,9 milijardi eura za organizaciju Igara, trošak koji je omogućio održavanje plivačkih natjecanja u Seini.
Grand Palais
Most Aleksandra III. spajat će, također, spomenuti Esplanade des Invalides i Grand Palais, povijesnu znamenitost, muzejski kompleks i izložbenu dvoranu izgrađenu 1900. u povodu održavanja Svjetske izložbe (Exposition Universelle). Pod veličanstvenim staklenim krovom ovog pariškog simbola, poduprtog konstrukcijom u koju je utučeno čak 6000 tona čelika, održavat će se natjecanja u mačevanju i taekwondou.
La Concorde
Najveći pariški trg, smješten na tromeđi putova prema Champs-Élyséesu, parku Tuileries i muzeju Louvre, u povijesnim je knjigama zabilježen kao krvavo poprište na kojem su 1793. giljotinom skončali Luj XVI. i Marija Antoaneta, a sada će biti domaćin urbane sportske revolucije. U samom srcu francuske metropole, naime, Trg sloge pružat će pozornicu za natjecanja u breakdancingu (prvi put u olimpijskom programu), BMX Freestyleu, skateboardingu i 3x3 košarci.
Penjalište Le Bourget
Među novije olimpijske sportove spada i sportsko penjanje, koje je svoju prekretnicu doživjelo 2016. godine, nakon što je Međunarodni olimpijski odbor donio odluku o uključivanju sportskog penjanja u program OI u Tokiju 2020. (2021.). Nakon debija u Zemlji Izlazećeg Sunca, penjači će sada svoje vještine imati priliku demonstrirati i u Francuskoj, i to u novosagrađenom kompleksu u sjeveroistočnom predgrađu Pariza, koji se sastoji od pet stijena za penjanje; unutarnje stijene za zagrijavanje i četiri vanjska zida.
Adidas Arena
Uz penjalište u Le Bourgetu i ranije spomenuti Centar za vodene sportove, ova dvorana kapaciteta 8000 gledatelja, smještena u radničkoj četvrti La Chapelle, jedna je od tri objekta u potpunosti sagrađena za potrebe Igara. Dvorana je službeno otvorena početkom veljače, a svojim se dizajnom uklapa u zeleno okruženje parkova i vrtova koji se nalaze u njezinoj blizini, te je presvučena i aluminijem koji se može reciklirati. Prema izvješću Associated Pressa, njezina gradnja koštala je 138 milijuna eura. Iako je Adidas Arena dom Paris Basketballa, na njezinu će se parketu u idućim danima odvijati natjecanja u badmintonu i ritmičkoj gimnastici, a olimpijska će se košarka igrati na stadionu Pierre Mauroy, odnosno u Bercy Areni.
Park prinčeva
Nogomet će na pariškim igrama pokriti najveći teritorijalni udio budući da će se utakmice odigravati na sedam različitih lokacija diljem Francuske, odnosno na stadionima Bordeauxa, Lyona, Marseillea, Nantesa, Nice, Paris Saint Germaina i Saint-Étiennea. Polufinala su rezervirana za Vélodrome i Groupamu, dok će završni dvoboj biti uprizoren na Parku prinčeva, stadionu aktualnog francuskog prvaka, koji je prethodno bio domaćin utakmica svjetskih (1938., 1998.) i europskih (1960., 1984., 2016.) prvenstava.
