U velikoj brzini u novu je godinu uletio Marino Bloudek, tolikoj da je već uspio srušiti dva hrvatska rekorda, najprije na 1000, pa onda na 800 metara, a bio je i dio dviju rekordnih štafeta, na 4x800 m i u mješovitoj na 4x400 m. Naravno, najveću vrijednost ima rekord na 800 m jer riječ je ipak o standardnoj atletskoj disciplini, onoj koja se trči na svim velikim natjecanjima, a dodatnu dimenziju Bloudekovom uspjehu daje podatak da se dosadašnji rekord držao čak 37 godina. Predrag Melnjak, nekad velika nada hrvatske atletike, istrčao je u Torinu 1988. rezultat 1:46.40, a Marino se u utorak u Ostravi spustio na 1:46.15.

Od 2022. ponovo prema gore

Zanimljivo je povući paralelu između Melnjaka i Bloudeka. Melnjak je spomenutih 1:46.40 istrčao s nepunih 19 godina, i doista je bio silan talent, dvaput četvrti na Svjetskom juniorskom prvenstvu, ali dogodio mu se zastoj pri prelasku u seniorske vode i zaključio je karijeru sa samo 23 godine. Kako nam je i sam rekao u intervjuu prije nekoliko godina, bilo je to ratno razdoblje, nije bilo prave podrške za bavljenje atletikom i odustajanje mu se tada činilo jedinom ispravnom odlukom.

Bloudek je kao klinac također bio ogroman talent, uostalom 2017. je postao europski juniorski prvak. Bila je to svojevrsna senzacija jer dečko iz Virovitice je trenirao u gradu bez atletske staze i uz trenera koji je bio nastavnik tjelesnog u lokalnoj školi. U godinama koje su slijedile, upao je u ozbiljnu krizu, rezultati su mu drastično pali i mnogi su ga u tim trenucima prekrižili. No, tvrdoglavi i uporni Marino nije napravio ono što bi napravili mnogi na njegovom mjestu, nije digao ruke od sporta. Iako rezultati to nisu sugerirali, on je čvrsto vjerovao da se može vratiti i 2022. je opet, malo po malo, počeo ići prema gore.

Marino Bloudek

RENATO BRANĐOLICA/HAS

U tim je trenucima surađivao s kondicijskim trenerom Azuzom Simcichem, a i prelazak iz riječkog Kvarnera u zagrebački Dinamo-Zrinjevac se pokazao potezom koji mu je dodatno oživio karijeru. Tu je u iskusnom Mladenu Kršeku pronašao novog trenera s kojim su mu rezultati nastavili rasti.

U Budimpešti je 2023. postao prvi hrvatski 800-metraš koji je nastupio na SP-u, a novi veliki iskorak napravio je prošle godine na EP-u u Rimu. Na slavnom Olimpicu, tamo gdje je Luciano Sušanj 50 godina ranije postao europski prvak i postavio još uvijek važeći državni rekord 1:44.07, Marino je trčao točno sekundu sporije (1:45.07), došao na drugo mjesto svih vremena na vječnoj hrvatskoj ljestvici i plasirao se u polufinale kontinentalne smotre.

Najljepši dani tek slijede

Godinu je zaključio hrvatskim rekordima na 600 m (1:15.89) i 1000 m (2:17.02), a u sličnom je ritmu krenuo i u novu, srušivši dvoranski rekord na 1000 m (2:19.55).

Prije nekoliko je dana na mitingu u francuskom Miramasu s rezultatom 1:47.11 za više od sekunde popravio osobni rekord na 800 m, a onda je u Ostravi otišao još korak dalje, veliki korak dalje. Tih 1:46.15 donijelo mu je i normu za dvoransko EP u Apeldoornu, a to je ujedno i rezultat koji sugerira da bi se na otvorenom mogao spustiti ispod 1:45. U disciplini u kojoj u velikoj mjeri također dominiraju afrički trkači, to možda nisu rezultati za napad na svjetski vrh, ali u europskoj konkurenciji bi u godinama koje dolaze Marino mogao biti itekako konkurentan. S 25 godina je sazrio, maksimalno je motiviran, spreman na težak rad i najljepši dani karijere bi tek mogli biti pred njim.