Uz nazočnost predstavnika 30-ak nacionalnih olimpijskih odbora, na prvom katu hotela Radisson Blu u središtu Krakowa otvorena je Hrvatska kuća, mjesto na kojem će se tijekom Europskih igara okupljati hrvatski sportaši, ali i mjesto koje će sljedećih dana biti središnja točka brojnih gospodarskih sastanaka. Zanimljivo je da su na prigodnoj svečanosti bili svi članovi Izvršnog odbora Europskih olimpijskih odbora (EOO), a predsjednik Spyros Capralos, nekadašnji grčki vaterpolist, službeno je proglasio Hrvatsku kuću otvorenom.
- Velika mi je čast biti ovdje jer je to prvi put da imam kuću jednog nacionalnog olimpijskog odbora na Europskim igrama. Ali to nije jedino prvo o čemu želim govoriti. Prva osoba koja je došla na ideju održavanja Europskih igara, ali i prvi čovjek koji je tu ideju pogurao bio je predsjednik HOO-a Zlatko Mateša. To je razlog zašto ga zovemo ocem Europskih igara. Još nam ostaje pronaći majku, ali barem imamo oca - uz smijeh je poručio Capralos.
Teško zamisliti teže okolnosti
Posebno je zahvalio Poljacima koji su se uhvatili u koštac s organizacijom trećeg izdanja ovog natjecanja.
- Puno je rada i truda uloženo da dođemo do ove točke. Ove Europske igre najmasovniji su sportski događaj u Europi od Olimpijskih igara 2012. u Londonu. Tu je 7000 sportaša u 18 olimpijskih sportova, a u deset njih će se moći izravno kvalificirati na Olimpijske igre u Parizu što je velika stvar. Trebamo mirnu i ujedinjenu Europu, a kroz sport to možemo postići jer uloga sporta i jest ujedinjavati ljude.
Otvaranju Hrvatske kuće prisustvovali su i Josip Pavić, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, ovaj put i ulozi premijerova izaslanika, bio je tu i hrvatski veleposlanik u Poljskoj Tomislav Vidošević i mnogi drugi uzvanici.
Njihov domaćin i, kako ga je nazvao Capralos, otac Europskih igara Zlatko Mateša u uvodu je odao priznanje Poljskoj na organizaciji natjecanja.
- Teško je zamisliti teže okolnosti za organizaciju bio čega. Pandemija, rat, izbjeglice, blizina ratne zone... Ali, naši poljski prijatelji su uspjeli.
Naknadno nam je Mateša objasnio i što je cilj Hrvatske kuće, odnosno zašto se HOO jedini odlučio za ovakav projekt.
- Prije svega se radi o tome da je Poljska naš veliki partner u gospodarstvu, a poglavito u turizmu i ovo je dobra prilika da se Hrvatska promovira. Odlučili smo tako s našim sponzorima i partnerima, tu će biti sastanci s turoperatorima i gospodarstvenicima, uz znanje i podršku našeg veleposlanstva i konzulata u Krakowu. To je prilika koju treba iskoristiti. Vidjeli ste već sada da je dvorana bila premala za sve koji su htjeli doći. Imamo takva iskustva iz Rija i drugih gradova domaćina OI u kojima smo imali toliko veliki interes turoperatora da ih nismo mogli sve odjednom smjestiti, nego smo radili po dva sastanka. To je naš primarni cilj, a paralelno je tu i želja da, neovisno o rezultatima, svaki dan ovdje budu gosti i naši sportaši. Pritom će oni koji osvoje odličja biti posebno prezentirani, to je dio tradicije Hrvatske kuće.
Dodao je da je posebno ponosan što je oko 30 predstavnika nacionalnih olimpijskih odbora došlo na otvaranje. Je li to dobra vijest za nastojanje HOO-a da Split bude sljedeći domaćin Europskih igara?
- To za našu želju ne znači ništa, iskreno rečeno. Jer to ovisi o tome kakvu će odluku donijeti naša Vlada. A podršku EOO-a ionako imamo. I nisu to samo simpatije. Nisu tu odluku formalizirali, ali ona praktički postoji i s te strane je to gotovo riješena stvar. A sad je samo do nas.
Baku, Minsk, Krakow...
Na pitanje je li optimističan da će ova ideja dobiti podršku Vlade, nije znao odgovor.
- Teško mi je to reći... Ali, treba imati na umu što je jedna Univerzijada dobro donijela Zagrebu ili što su Mediteranske igre donijele Splitu. To bi trebala biti neka vodilja - zaključio je prvi čovjek HOO-a.
Europske igre otvorene su u srijedu navečer, a hrvatsku zastavu su u skladu s preporukama o ravnopravnosti spolova zajednički nosili boksačica Nikolina Ćaćić i skakač u vodu Matej Nevešćanin.
Prve Europske igre održane su 2015. godine u Bakuu, a druge 2019. u Minsku. U Bakuu je Hrvatska osvojila 11 odličja (jedno zlato, četiri srebra i šest bronci), a u Minsku osam odličja (dva zlata, jedno srebro i pet bronci). Zanimljivo je da su nam čak 15 od tih 19 medalja donijeli borilački sportovi. Čekamo tko će pokrenuti niz u Krakowu...