Hrvatski rukometaši dio se europskog vrha. Trenutno se jako bore da ostanu dio njega. Nakon portugalske generacije nemamo tim koji je dominantan, tek na refule dolazimo do velikih rezultata. Ta portugalska priča nas je svojevremeno izdigla na trajanje od desetak i više godina iz jednostavnog razloga što su najbolji nalazili svoja mjesta u najjačim europskim klubovima, a prije toga bili su članovi domaćih koji su igrali za sami europski vrh.

Danas imamo sve manje takvih situacija i doma i vani i zato smo usporili s kontinuitetom. Moramo pronaći način kako da ga održimo, što s obzirom na okolnosti u kojima svaki dan funkcioniramo neće biti nimalo lako.

Potencijal imamo

Danas možemo reći da imamo širinu i način na koji možemo lakše birati, nismo svedeni na 16 imena koji su beton po bilo kojem pitanju, jer nitko od tih 16 nije osvojio neko zlato s reprezentacijom da bi bio nezamjenjiv u bilo kojem pogledu. To što igraju dobro u klubovima u inozemstvu i doma je jedna druga priča u kojoj su dio uglavnom skupljih sustava, pa im je znatno lakše nego kada dođu u nacionalni tim i postanu dio priče oko koje se sve vrti. Ne može se svatko nositi s tim, toliko je primjera, a svi bi željeli biti neki kriterij.

Potencijal imamo, definitivno, zadnje tri generacije su nam ga dale kao nadogradnju svemu što postoji. To je vrijednost i činjenica da igrači igraju u dobrim klubovima je veliki plus, ali većina tih klubova nije odlična i ostaje upitno kako će tim reagirati posebno u situaciji kada vremena za zajedničke pripreme gotovo nema, kada se mora precizno i kirurški birati i stajati iza odluka, te se shodno s njima i nositi. To je jako težak i odgovoran posao. A mi smo pred odlukama o kojima će ovisiti kako ćemo i hoćemo li se uopće pokrenuti na bolje nakon što na prošlim OI nismo bili, na SP u Švedskoj bili smo loši, kao i na Euru u Mađarskoj. To nije slučajno. I ne ovisi samo o struci nego i o igračima, koliko se tko spreman odreći za uspjeh.

Vezane vijesti

EFH LIGA PRVAKA Njemački finale u Kölnu! Füchse razbio Nantes, Barci tri crvena, Magdeburg srušio branitelja naslova

KREŠO IVANKOVIĆ Trener Nexea: ‘Bilo je puno promjena, trebalo je vremena da se stvari poslože. Sljedeća sezona bit će drugačija‘

U listopadu nas očekuje posljednje okupljanje prije velikog posla. Tada moramo definirati najuži krug koji je spreman nositi priču u budućnosti. To je uvijek najbolje napraviti uz pomoć kriterija, koji bez obzira na imena moraju biti visoki i apsolutno se poštovati. Budemo li spuštali kriterije, sigurno nećemo uspjeti.

Kvalifikacije za Pariz

U siječnju nas čeka Euro u Njemačkoj, cilj je proći u drugi krug i biti dobro pozicioniran, pa što bude. Nerealno je misliti o medalji, barem u ovom trenutku. Onda se nadamo dočekati olimpijske kvalifikacije za Pariz koje čekamo nakon lanjskog promašaja u Švedskoj, pa na njima pokušati izboriti olimpijski nastup nakon što nas u Tokiju nije bilo. Onda nas čeka SP kojem ćemo samo pet mjeseci nakon OI u Parizu biti domaćini uz Dansku i Norvešku. To su tri jako velika zahvata u kojima u svakom trenutku moramo znati što i kako hoćemo. Nijedan pojedinac ne smije biti važniji od tima, a tim mora biti spreman na terenu davati 200 posto mogućnosti, ne misleći na klubove i svoj život u njima. Izabrati takvu momčad bit će veći posao od samih natjecanja koja nas čekaju. Zato može biti bolnih odluka. Lijepo je, ali teško nositi hrvatski dres. Naučili su to i zlatni Portugalci kada su stasali, pa bili 16 u Europi.

A dojam je da mi još nismo skroz na čistu s kim u tu borbu idemo, pa ćemo sljedećih dana malo o trenutnom potencijalu s kojim raspolažu Perkovac i suradnici.