Izbor Sportskih novosti za najuspješniju sportaša, sportaša, ekipu i momčad godine došao je do svojeg 74. izdanja, a uoči samih proglašenja pobjednika snimili smo dva specijalna podcasta posvećena uspjesima hrvatskih sportaša. U prvom od njih je gostovao Josip Varvodić, predsjednik Hrvatskog plivačkog saveza, potpredsjednik European Aquatics i član biroa World Aquatics.
Na samom početku podcasta pričali smo o plivanju, odnosno plivačima koji su nas oduševili na Europskom prvenstvu u malim bazenima odakle su se vratili s tri medalje - štafetnom broncom te zlatom i srebrom Jere Hribara.
- Jesmo li ovo očekivali? Očekivali jesmo trenutak u kojem će rezultati uroditi medaljama. Osobno jesam li očekivao zlato? Nisam se usudio ni sanjati zlato pa čak ni srebro. To je Europsko prvenstvo i svi najbolji iz Europe su došli - rekao je Varvodić.
Brončana medalja na 4x50 slobodno je posebno sve oduševila jer se radi o elitnoj plivačkoj disciplini, nešto kao plivačkoj Formuli 1.
- Usudio bih se reći da je to dokaz da sustav funkcionira. Kad sam postao predsjednik i ova garnitura preuzela Savez analizirali smo tadašnju situaciju i postavili neku ideju s čim možemo nastaviti. Jedan od strateških ciljeva je bio i još uvijek jest razvoj štafete.
Štafetu je povukao Jere Hribar koji se nakon toga okitio zlatom na 50 metara slobodno i srebrom u dvostruko dužoj disciplini.
- Te Jerine medalje su jako približe i ujedinile plivački kolektiv, a tu mislim na plivače, trenere i sve druge plivačke radnike. Naravno da je Jere ispao junak, ali mene posebno veseli je zajedništvo koje sam vidio u njima kad su se svi vratili iz Poljske i siguran sam da će to uroditi i novim dobrim rezultatima.
Nakon ovakvih uspjeha postavlja se i svojevrsni pritisak na Hrvatski plivački savez jer sada treba napraviti sve da se na ovim rezultatima grade novi uspjesi.
- Bilo bi dobro kad bi mogli uvesti stipendije. Oni dobivaju stipendije od strane Hrvatskog olimpijskog odbora, ali bilo bi dobro kad bi mi kao savez mogli na neki način honorirati rezultate. Važno nam je spriječiti sportašice i sportaše da nam odustanu od plivanja. Za razliku od nekih drugih sportova, u plivanju nije baš lako ostati ako nemaš nekoga da ti pomaže, a to su često roditelji.
Ako novca nema u hrvatskom plivanju, ima ga u svjetskom.
- U plivanju je prošle godine na nagrade podijeljeno 8-9 milijuna dolara. Neki od najuspješnijih plivača u jednoj godini može zaraditi gotovo pola milijuna dolara.
S plivanja smo prešli na vaterpolo. Varvodić je jedan od najzaslužnijih što je Hrvatska, odnosno Zagreb i Dubrovnik, preuzela organizaciju Europskog prvenstva 2024. godine koje se trebalo održati u Izraelu.
- Hrvatska je uletjela u zadnji čas i maestralno organizirala Europsko prvenstvo. Mi već sad planiramo domaćinstva za 2028. i 2030., a Hrvatska je u par mjeseci s dva grada organizirala EP. Meni je bila želja da Dubrovnik bude jedan od domaćina iako on ne zadovoljava naše standarde jer nema dva bazena. No, uspjeli smo organizirati satnicu da bude to u Dubrovniku jer je Dubrovnik to definitivno zaslužio.
To prvenstvo je motiviralo Varvodića i druge stručnjake da nastave s promjenama.
- Razvijamo ideju da Europsko prvenstvo za vaterpoliste bude održano u više država. To bi nam garantiralo veću popularizaciju. Kada bi više reprezentacija igralo u svojim državama, imali bi puno više gledatelja na tribinama.
Varvodić je zadužen za kompletan razvoj vaterpolskog natjecanja u Europi pa je pozvan da komentira nova pravila koja su, dojam je, dobro primljena.
- Meni se isto čini da su nova pravila dobro primljena i da su svi zadovoljni. Problem je što vaterpolo i dalje igra, da karikiram, tih pet zemalja. Temelj na kojima su razvijana nova pravila je da će ona omogućiti drugim zemljama da se uđe u donekle ravnopravnu borbu s najjačim reprezentacijama. No, ova pravila su samo otežala to. Pravila nisu urodila plodom kojeg smo htjeli, ali su učinila sport zanimljivijim.
Problem vaterpola kao sporta je činjenica da se on profesionalno ne igra u puno država. Varvodić je ispričao zanimljivu anegdotu o reprezentaciji SAD-a.
- SAD je na Svjetsko prvenstvo u Singapuru došla bez 3-4 jako dobra igrača. Pitao sam njihovog izvršnog direktora u čemu je stvar, a on je meni odgovorio da je, između ostalog, jedan od njih umjesto na SP otišao na surfati na turneju po SAD-u. Ja njemu kažem da taj igrač ne bi više nikada bio pozvan u reprezentaciju da je otišao surfati, a on je odgovorio da je vaterpolo kod njih ipak amaterski sport. Oni moraju pokrenuti neku profesionalnu ligu i to je jedini način da oni konstantno budu pri vrhu, da ne ovise o talentiranim generacijama. Postoji neka ideja da i europski klubovi pomognu Amerikancima u razvoju njihove lige, ali ništa bez njihovih investicija.
Za kraj smo spomenuli i beach vaterpolo, novi sport koji je premijerno svjetsko prvenstvo imati u Dubrovniku u rujnu sljedeće godine.
- Rekao sam da prvo natjecanje mora biti u Hrvatskoj zbog cijele povijesti vaterpola, zbog Divlje lige. Tako da ćemo u Dubrovniku imati i prvo Svjetsko prvenstvo u beach vaterpolo. Mislim da će to biti pravi spektakl, a već vidim kako bi sjajne snimke mogle biti s finala u staroj gradskoj luci.
U podcastu smo s Josipom Varvodićem pričali i o drugim zanimljivim stvarima vezanih za plivanje, vaterpolo, ali i sport u cjelini s posebnim naglaskom na sport za mlade. Pogledajte cijeli podcast:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....