Marko Rog nastavio je trend zabilježen među prvoligaškim klubovima, on je 13. igrač sa statusom reprezentativca (bivšeg ili sadašnjeg), koji se ove sezone vratio u HNL. Od ukupno dvadesetorice igrača koji su (barem jednom) nastupili za hrvatsku nacionalnu momčad.
Pogled na popis igrača iz HNL-a koji su nastupali za Hrvatsku naizgled nudi i jedan nonsens. Među bivšim hrvatskim reprezentativcima spominje se Arijan Ademi, a nema Nediljka Labrovića i Olivera Zelenike!? No Ademi je u izborničkoj eri Igora Štimca doista ostvario tri nastupa za hrvatsku A vrstu (nakon što je prethodno igrao za sve mlađe uzraste), u prijateljskim ogledima s Južnom Korejom (dvije utakmice) i Portugalom. Tek je nakon dolaska Nike Kovača za hrvatskog izbornika Ademi odlučio promijeniti nacionalni dres i prijeći u reprezentaciju Sjeverne Makedonije.
Za razliku od Ademija, Labrović je trenutačno treći vratar hrvatske reprezentacije, a Zelenika je čak bio i sudionikom Svjetskog prvenstva 2014. u Brazilu. Međutim, nijedan od njih nije upisao nastup za seniorsku reprezentaciju Hrvatske.
Oživljavanje karijere
Zašto se igrači (nekoć) reprezentativnog potencijala vraćaju u HNL? Nekoliko je (osnovnih) razloga: neki, poput Marka Pjace i Josipa Brekala, dolaze u okruženje hrvatskog klupskog nogometa kako bi reanimirali svoju karijeru i eventualno istaknuli kandidaturu za predstojeći Euro. Tu je i rekonvalescent Ivan Perišić, koji je razumno procijenio da će izazovom u HNL-u lakše doseći reprezentativnu formu nego u nesmiljenoj konkurenciji londonskog Tottenhama. Perišić je tek započeo s ozbiljnijim treninzima nakon operacije križnog ligamenta.
Sličan je slučaj i s Rogom. I on trenutačno prolazi fazu rehabilitacije nakon zahtjevne operacije križnih ligamenata. Rog će u Maksimiru nastupima za Dinamo nastojati vratiti samopouzdanje, formu, kao i već atrofirane reprezentativne ambicije.
U drugoj kategoriji povratnika su bivši reprezentativci, odnosno igrači koji su u jednom trenutku svoje karijere bili potencijalni kandidati za nacionalnu momčad. Radi se o nogometašima poput Ante Ćorića, Ante Vukušića, Filipa Uremovića, Mirka Marića..., čije su karijere krenule stranputicom, ili se naprosto nisu realizirale prema željama igrača. Oni HNL doživljavaju prije svega kao - novu priliku.
Postoji i skupina igrača, koji prema "godini proizvodnje" već spadaju u veteranski uzrast (preko 33). To su 34-godišnji Mario Maloča, njegov vršnjak Duje Čop, te dvije godine stariji Nikola Kalinić. Zanimljivo, Čop i Kalinić priključili su se Lokomotivi, odnosno Hajduku tijekom sezone. Čop je potpisao za Lokomotivu krajem rujna, a Kalinić se pojavio na Poljudu tek tijekom zimskog prijelaznog roka. Prije "oživljavanja karijere" Čop i Kalinić nisu imali alternativnih rješenja. Formalno su već bili - nogometni umirovljenici. Međutim, svojim su nastupima (i golovima) u nastavku sezone pokazali kako u HNL-u zapažene role mogu igrati i "dečki iz staračkog doma".
Mlada garda
Kao inverzija igračima "koji nigdje više ne nogu igrati, pa su odabrali HNL", skupina je mlađih i potentnih nogometaša. Oni su doživjeli HNL kao "dobru priču" za iskorak u svojim karijerama. Nekolicina ih je hrvatskim prvoligašima pristupila iz respektabilnih klubova - Bayerna (Gabriel Vidović), Borussije Dortmund (Marco Pašalić), Fiorentine (Toni Fruk), Augsburga (Franjo Ivanović), Stade Reimsa (Dario Marešić), Grasshoppera (Petar Pušić)...
Od avanture u HNL-u zacijelo je najviše profitirao Marco Pašalić. Igrač Rijeke, rođen u Njemačkoj (Karlsruhe), prošao je prije dolaska na Rujevicu nogometnu izobrazbu u čak četiri bundesligaška kluba (Hoffenheim, Karlsruher, Stuttgart i Borussia).
Dolaskom u Rijeku postao je hrvatskim reprezentativcem, kao jedini igrač HNL-a ove sezone.