Hodanje je, uz trčanje, osnovni oblik ljudskog kretanja. Najnezahtjevnije je i najpristupačnije jer ne zahtijeva ni posebne vještine, ni znanja, ni jeste li ranije bili uključeni u neke tjelesne aktivnosti ili ne... Za hodanje vam ne treba ništa osim dobre volje, ugodne obuće i odjeće i malo motivacije”, tvrdi dr. sc. Slaven Krtalić, kineziolog i voditelj Odsjeka za tjelesnu aktivnost u Službi za promicanje zdravlja pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Nema nikakvih prepreka za to da se u svakodnevni život uključi što više aktivnosti hodanja, kaže, a mi se u potpunosti slažemo. Ako imalo sumnjate, prestat ćete kada doznate za sve dobrobiti koje ono donosi. Naime, smanjuje rizik razvoja bolesti te pomaže u očuvanju i unapređenju zdravlja - dvije stvari koje su tim važnije ako se pogleda “moderna statistika”.
”Od kroničnih nezaraznih bolesti, a to su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tip 2, opstruktivna bolest pluća i različite vrste određenih tumora, umire više od 90 posto populacije u Hrvatskoj. Isto tako, tjelesna neaktivnost je četvrti rizični čimbenik smrtnosti u svijetu. Sve te kronične nezarazne bolesti u velikoj se mjeri mogu prevenirati, a pomoću hodanja smanjujemo rizik obolijevanja od istih”, naglašava Krtalić.
No, to niti približno nije sve. Popis koristi koje možemo imati od hodanja iznimno je dug. Naime, hodanje smanjuje i prekomjernu tjelesnu masu (primjerice, u 60 minuta umjerenog intenziteta sagori se između 300 i 400 kilokalorija), a hodanjem se smanjuje i opasnost od prijeloma. Ono, naime, kaže Krtalić, pozitivno utječe na zglobove i smanjuje bol uzrokovanu artritisom.
Isto tako povoljno utječe i na san i kognitivne sposobnosti pojedinca, a povezano je i s mentalnim zdravljem - čovjek se osjeća bolje, osjeća veće zadovoljstvo i ima samopouzdanje.
”Bilo bi dobro svaki dan izdvojiti minimalno 20 i 30 minuta za hodanje i brzo će se vidjeti rezultati. To hodanje možete podijeliti i u nekoliko etapa, odnosno perioda, ali ne kraćih od 10 minuta. Riječ je o aerobnoj aktivnosti, a aerobni prag je tri minute, dakle tek nakon tri minute se ubacujete u aerobni režim, dolazi do topljenja masti, bolje cirkulacije, bolje izmjene kisika... Kada se dosegne taj ritam, onda se postupno povećava trajanje hodanja”, kaže Krtalić.
Naš sugovornik Slaven Krtalić s nama je podijelio i neke od ključnih preporuka za one koji se žele aktivnije posvetiti hodanju.
1. Hidratacija je vrlo važna i uvijek biste sa sobom trebali imati malo vode kako biste nadoknadili izgubljenu tekućinu.
2. Uvijek je dobro napraviti i vježbe istezanja, i za pripremu i za bolji oporavak.
3. Bitan je i izbor podloge. Trebalo bi pokušati odabrati mekšu podlogu, po mogućnosti ne asfalt ili beton.
4. Preporučuje se i udobna obuća, dakle tenisice ili cipele za hodanje.
5. Hodanje većeg intenziteta preporučuje se za rekreativce, osobe koje su u boljoj tjelesnoj formi. Za početnike, ali i rekreativce koji žele očuvati i unaprijediti zdravlje preporuka je umjereni intenzitet hodanja pa će samim time hodanje biti dulje. Veći intenzitet podrazumijeva kraće hodanje.
Sadržaj nastao u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta